Otok Vis nalazi se između 43° 12'' i 43° 48' 6'' sjeverne širine, a 16° 3' i 15° 48'' istočne dužine od Greenwicha. Od obale je udaljen 45 – 55km, već prema tome od koje se točka ta udaljenost mjeri. Od krajnje zapadne točke otoka Hvara Vis je udaljen 18 km, a od najbliže točke talijanske obale 147 km. Vis je nalik trapezu; najduža uzdužna linija, koja spaja istok i zapad duga je 17km, a ona koja spaja sjever s jugom , 8 km. Površina otoka iznosi 90 četvornih kilometara. Dvije velike uvale, jedna na sjeveru, luka sv.Jurja i druga na zapadu otoka , komiški zaljev, usjekle su se duboko u trapez Visa.

Otok Vis izgrađen je pretežno od krednih vapnenaca i dolomita, dok se na sjeveroistoku i istoku komiškog zaljeva nalazi trijasko i eruptivno kamenje. S Visom se uvijek računaju i manji otoci: Biševo, Svetac, Brusnik i Jabuka. Otok Vis pripada jadranskom tipu sredozemne klime vrućih i suhih ljeta te blagih i vlažnih zima. Srednja godišnja temperatura je iznad 16°C. Prosječna temperatura je Ijeti za stupanj do dva niža nego na kopnu, a zimi za stupanj do dva viša. Prosječna godišnja količina padalina je oko 800 mm po m2, što je nešto manje nego na susjednim otocima i kopnu, dok zbog svoje geološke građe otok ima više izvora pitke vode nego li susjedni otoci.Ipak najbolje o viškoj klimi govore nasadi palmi, naranče i limuni, oleandri i aloji, indijske smokve i drugo subtropsko bilje.

Desetak kilometara udaljena od grada Visa, u istoimenoj uvali na samoj sredini jugoistočne viške obale, smjestila se Milna, prvo poznato viško ljetovalište. Prije svega, Milna je nadaleko bila čuvena po svojem Plavcu malom, čiji su vinogradi bili zasađeni cijelim dolcem; od Podstražja do pješčane plaže u samoj uvali. U Milni se prvi ljetnikovci grade početkom XX stoljeća, a ribarska lučica se, baš kao Bargujac ili Rogačić, koncem šezdesetih počinje širiti u vikendaško naselje. Tako nastaje i susjedna Ženka. Jedino priobalno naselje bez vlastite uvale izgrađeno je na stijenovitom dijelu jugoistočne obale; Zagrebenju. Do Milne i Ženke vode dvije ceste; stara preko Postražja i nova preko Stončice. Smještaj je moguće naći u starim ljetnikovcima, u vikendicama ili apartmanima. U Milni postoji restoran, a svježu se ribu da nabaviti kod lokalnih ribara. Do susjednog Zaglava, najljepše pješčane plaže na otoku, pješačkom je stazom, petnaest minuta hoda.

Prirodne ljepote otoka Visa:

MODRA ŠPILJA Modra špilja se nalazi na otoku Biševu. Špilja je geomorfološki jako interesantna i predstavlja tipičan krški oblik. Posebna atrakcija u špilji su specifični svjetlosni efekti nastali lomljenjem i odbijanjem sunčevih zraka od morskog dna. Špilja je danas omiljena turistička destinacija.

MEDVIDINA ŠPILJA Medvidina špilja na otoku Biševu geomorfološki je posebna. Njen otvor na površinu mora relativno je velik, ali se prema unutrašnjosti smanjuje. Špilja je dugačka 160 metara a na samom kraju vrlo je uska i niska i završava malim žalom.Ova špilja je bila stanište jednog od najugroženijih sisavaca na svijetu – sredozemne medvjedice, iznimno rijetke vrste tuljana. Nakon dugog razdoblja gotovo potpunog izbivanja ove izuzetno lijepe životinje iz našeg dijela Jadrana, posljednih godina ponovno je rijetko, ali ipak, susrećemo. Stoga nije nerealno očekivati da Medvidina špilja ponovno dobije svoje stare stanare.

UVALA STINIVA Uvala Stiniva se nalazi na južnoj strani otoka Visa. S mora joj se može pristupiti kroz uzak prolaz, nakon kojeg se uvala širi i završava prekrasnom plažom. Do uvale ne vodi nikakva cesta, pa je ona tako uspjela očuvati svoju prirodnu ljepotu.

ŠPILJA NA OTOKU RAVNIKU Špilja na otoku Ravniku poznata je pod imenom Zelena špilja. To je abrazijska špilja s dva ulaza i otvorom na vrhu kroz koji ulazi svjetlost, a odbijajući se od morskog dna stijenke boji u zeleno. U 2. svjetskom ratu tu su pronalazili sklonište mali ratni brodovi.

OTOK SVETAC Otok Svetac ili Sveti Andrija, 14 nautičkih milja udaljen od Komiže, jedan je od onih Jadranskih otoka koji je nekoć bio naseljen ali više nije. More oko otoka obiluje ribom, a na stijenama sjevero-zapadnog dijela su kolonije nekih rijetkih ptičjih vrsta. Na jednom od otočkih vrhova mogu se naći bizantski i predpovijesni ostaci što dokazuje da je Svetac bio naseljen i prije tisuću godina.